Internet i bežično povezivanje
Bezbedna udaljenost od Wi-Fi rutera?

Nivo elektromagnetnog zračenja bežične tehnologije je u porastu dok provajderi pokušavaju da internetom pokriju čak i najudaljenija mesta kako bi proširili svoje poslovanje i došli do svakog kupca pojedinačno, povećavajući na taj način broj bežičnih uređaja u upotrebi po školama, na poslu ili u kući.

U nastavku se nalazi tabela zasnovana na studiji o penetraciji bežičnog Interneta, koju je sprovela agencija Strategy Analytics 2011. godine u 17 zemalja.

Izvor: Strategy Analytics, servis povezanih kućnih uređaja, april 2012; 17 zemalja uključeno u studiju 

Prema istraživanju koje je sprovela agencija Strategy Analytics, širom sveta postoji 439 miliona domaćinstava sa instaliranom bežičnom (Wi-Fi) mrežom, što je ekvivalentno broju od 25 procenata svih domaćinstava u svetu. Prema njihovim predviđanjima, ukupan broj domaćinstava sa Wi-Fi mrežom u svetu dostići će 2016. godine broj od oko 800 miliona.

Kosovo i Internet

Prema istraživanju koje je sprovela Agencija za statistiku Kosova tokom 2017. godine, 61,3% svih domaćinstava na Kosovu imalo je pristup računaru, dok 38,7% stanovništva nije imalo pristup nikakvoj računarskoj opremi, ne računajući mobilne telefone.

Stvari postaju zanimljive kada pogledamo rezultate internet penetracije na Kosovu. Prema istom istraživanju, Kosovo je zabeležilo rezultat od vrtoglavih 88,8% internet penetracije, što ga stavlja na prvo mesto na Balkanu po dostupnosti na mreži.

Izbor: Kosovska agencija za statistiku – izveštaj – http://ask.rks-gov.net/media/3831/tik-2017-ang.pdf

Koji su razlozi tome što se veliki broj ljudi našao na Internetu? Zapravo postoje tri glavna razloga za to. Prvi razlog je opšti, sveukupni trend i način života. Internet je postao deo našeg svakodnevnog života. Ljudi rade sve preko interneta, vode posao, reklamiraju svoje kompanije, međusobno komuniciraju, uče, započinju romantične veze itd.

Drugi razlog tako velike internet penetracije je veoma mlado stanovništvo Kosova koje širi i održava svoj društveni krug putem društvenih mreža i komunikacionih usluga na Internetu. I treći razlog je kosovsko stanovništvo koje živi u inostranstvu a koje koristi internet kao najjeftiniji i najprikladniji način za održavanje veza sa prijateljima i porodicama na Kosovu.

Ne postoje precizni podaci o broju korisnika interneta kojima su dati Wi-Fi ruteri na korišćenje, ali može se pretpostaviti da većina od ovih 88,8% korisnika ima Wi-Fi ruter u svojim domovima. A sve to po ceni elektromagnetnog zračenja koje emituju ti ruteri.

Vrste elektromagnetnog zračenja

Elektromagnetno zračenje može biti visokofrekventno i niskofrekventno, jonizujuće i nejonizujuće. Wi-Fi ruteri emituju elektromagnetno zračenje koje putuje u obliku talasa, brzinom jednakom brzini svetlosti. Niskofrekventno zračenje, poput onog koje emituju Wi-Fi ruteri, predstavlja rizik za naše zdravlje kada je pojedinac izložen njemu duži vremenski period, što znači da ima kumulativni efekat.

Bezbedna udaljenost od Wi-Fi rutera?

Postoji li način da se odredi udaljenost koja bi se smatrala sigurnom? Nije uvek lako odrediti koliko smo se daleko trebamo pozicionirati od Wi-FI rutera i elektromagnetnog zračenja koje isti emituju. Najbolji odgovor bi glasio, što dalje to bolje. Iako to “što dalje“ od rutera može biti uzrok prekida

bežičnog signala i gubitka kvaliteta, a to je nešto što svakako ne želimo. Ako bismo se pozicionirali na nekih 10 metara udaljenosti od rutera a da u isto vreme primamo dosta jak bežični signal, u tom slučaju bi to bilo savršena situacija. Ali imajte na umu da danas postoje brojne Wi-Fi mreže oko nas, posebno ako živimo u stambenim zgradama. Čak i da se zaštitimo od vlastitog Wi-Fi rutera i, na primer, isključimo ruter pre nego odemo u krevet, na nas bi i dalje uticali drugi izvori elektromagnetnog zračenja od naših komšija i njihovih Wi-Fi rutera.

Foto: https://emfadvice.com/safe-distances-wifi-router-radiation/

Eksperiment Danskih učenica

Eksperiment koji su sprovele petnaestogodišnje učenice iz Danske tokom 2013. privukao je ogromnu međunarodnu pažnju među naučnicima širom sveta. Naime, te su devojke primetile da imaju problema sa koncentracijom u školi kada su spavale kod kuće sa svojim mobilnim telefonima pored njih, tokom noći. Verovale su da je krivac za to elektromagnetno zračenje i zato su odlučile da dokažu svoje tvrdnje.

Photo: Kim Horsevad

 

Škola nije imala opremu potrebnu za testiranje efekata elektromagnetnog zračenja, tako da su one došle do ideje. Uzele su semenke biljke poznate kao kres i stavile su seme kresa u 12 posuda, u dve odvojene prostorije, sa po 6 posuda u svakoj sobi. Želeli su da semenke kresa izlože elektromagnetnom zračenju i vide da li će ono uticati na rast semena ili ne. U jednoj od prostorija nalazila su se dva Wi-Fi rutera, dok druga prostorija nije imala nikakav bežični signal.

Devojke su 12 dana pratile situaciju sa semenjem kreseva. Takođe su se postarale da temperatura i vlažnost u obe prostorije budu identični. Na kraju, one su došle do skoro pa zastrašujućih rezultata, seme kresa koje se nalazilo u prostorij sa dva Wi-Fi rutera nije se uopšte krenulo razvijati (neke od tih semenki su čak bile mrtve), dok ono seme koje je bilo smešteno u sobi bez bežičnog signala nije imalo problema sa rastom.

 

„Obolelo“ seme kresa izloženo Wi-Fi ruteru.
Izvor: https://www.dr.dk/nyheder/indland/forsoeg-med-karse-i-9-klasse-vaekker-international-opsigt

 

 

 


„Zdravo“ seme kresa koje nije bilo izloženo WiFi ruteru.
Source: https://www.dr.dk/nyheder/indland/forsoeg-med-karse-i-9-klasse-vaekker-international-opsigt

 

 

Reakcije na ovaj eksperiment bile su uglavnom pozitivne i stizale su iz svih delova sveta, čak i od nekih renomiranih naučnika kojima se svidelo ono što su devojke uradile i koji su pohvalili njihov rad. Devojke su uspele i da se plasiraju u finale takmičenja pod nazivom „Mladi naučnici“.

Pored toga, bilo je i negativnih ocena njihovog eksperimenta u kojima se navodi da su u prošlosti vršeni slični eksperimenti kako bi se ispitivali efekti elektromagnetnog zračenja (Jauchem 2008; Habash et al. 2009; Vecchia et al. 2009; IARC 2011) i da je tada utvrđeno da izloženost frekvencijama sličnim onim koje emituje Wi-Fi signal nije imalo štetnih uticaja na naše zdravlje ljudi, te bi stoga trebali da ovaj eksperiment prihvatimo sa rezervom i da pokušamo da se što bolje informišemo o ovom pitanju pre nego li donesemo sud.

Originalni članak: Eksperiment Danskih učenica – https://www.dr.dk/nyheder/indland/forsoeg-med-karse-i-9-klasse-vaekker-international-opsigt

Категорије: Blog

0 коментара

Оставите одговор